Piše: Mara Čović, pedagog

Brojna su istraživanja pokazala da se djeca kojoj se čita i priča od najranije dobi brže razvijaju, brže uče i bolje se snalaze u komunikaciji s drugima. Čitanje djetetu treba postati dio svakodnevnoga ugodnog druženja roditelja i djece, jer ono ima mnogostruke učinke na socijalno-emocionalni razvoj djeteta. Zajedničkim čitanjem gradimo uzajamnost i bliskost, upoznajemo dijete s raznovrsnošću osjećaja, razvijamo suosjećanje te potičemo socijalizaciju i moralni razvoj.

Želite li da vaše dijete zavoli čitanje, neke stvari morate poduzeti već u doba kada ono čini svoje prve korake. Čitanje djeci jedna je od onih aktivnosti koje se prenose iz naraštaja u naraštaj i svako dijete u njoj uživa. Zajedničko čitanje slikovnica, kratkih priča i slično izvrstan je početak za razvoj predčitalačkih vještina. Često se roditeljima čini da je čitanje pridržano samo za doba polaska u školu, ali pritom zaboravljaju da je to prirodan proces, koji počinje s prvim izlaganjem pisanom tekstu. Priča ima i čudesnu ljekovitu moć. Problemske slikovnice mogu pomoći u rješavanju manjih problema. Slušajući i gledajući situacije u kojima su imaginarni junaci uspjeli prebroditi životne probleme, djeca uče riješiti vlastite problemske situacije. [box type=”shadow”]Zašto je dobro čitati svom djetetu?

  1. Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti.
  2. Čitajući djetetu, potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih osjećaja.
  3. Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa.
  4. Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora.
  5. Čitajući potičemo razvoj djetetova zapažanja i pamćenja.
  6. Čitajući djetetu, potičemo zaključivanje i usvajanje pojmova.
  7. Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje.
  8. Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje.

[/box]

[box type=”info”]

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazimo zajedničko veselje i korist?

  • Knjigu najprije pročitajte sami. Kad znate što slijedi, čitat ćete s više živosti i lakše ćete u čitanje uključiti i dijete.
  • Dopustite djetetu da samo odabere što ćete mu čitati, dijete će više puta željeti ponoviti istu priču kako bi je zapamtilo.
  • Dok čitate, dijete vam treba sjediti u krilu ili vrlo blizu vas kako bi osjetilo bliskost.
  • Pri čitanju se valja udobno smjestiti i isključiti izvore ometanja (radio i TV).
  • Mala djeca posebno uživaju u čitanju ako mogu pratiti slike pa knjigu držite na prikladnoj udaljenosti.
  • Čitajte polagano, sporije nego što inače govorite kako bi dijete moglo pratiti misao.
  • Kad dijete poželi, dopustite mu da samo čita, a vi slušajte.
  • Što je dijete mlađe, priča treba biti kraća jer će djetetova pažnja brže odlutati.
  • Čitanje ne smije trajati predugo, kako se dijete ne bi zamorilo i kako bi uskoro ponovno poželjelo da mu čitate. Nemojte zaboraviti: Smisao čitanja je užitak djeci i odraslima!

[/box]

Čitanje je izvrstan oblik učenja!

Ispitivanja su pokazala da čitanje osim što omogućuje učenje, istovremeno potiče specifične funkcije mozga, koje su osnova kasnijem učenju u životu djeteta. U nastavku donosim nekoliko načina na koji rituali čitanja mogu poticati dijete na uspješnije učenje:

  1. STVARANJE POSEBNOG MJESTA ZA ČITANJE – Osigurajte stalno mjesto za čitanje, mjesto na kojemu će se vaše dijete osjećati sigurno i ugodno. Smjestite se na omiljenom kauču, okruženi omiljenim igračkama i pokriveni omiljenom dekicom. Ovim potičete više-senzorni razvoj mozga. Kada se vaše dijete osjeća sigurno i ugodno, svi su osjeti – njuh, okus, sluh, vid i dodir – stimulirani. Vaše dijete će povezivati čitanje s ugodom, čitanje će postati nešto čega će se ono rado sjećati i rado mu se vraćati.
  2. PRIBLIŽITE SE DJETETU – Osigurajte djetetu osjećaj sigurnosti tako što ćete ga posjesti u krilo ili ga smjestiti što bliže sebi. Ovime smanjujete izlučivanje kortizola u mozak. Kortizol je hormon koji djeluje poput obrambenog mehanizma kada su ljudi prestrašeni ili se osjećaju nesigurno. Ovaj hormon može ometati učenje. Kada dijete sjedi što bliže vama, kortizol se luči značajno manje.
  3. JAČAJTE DJETETOVE POTENCIJALE ZA UČENJE – Počnite s kraćim pričama. Ubrzo ćete primijetiti da se djetetova pažnja povećala, pa nedugo zatim kako se opet povećala i tako stalno. Ovime povećavate zonu proksimalnog razvoja. Ova “zona” je razlika između onoga što dijete može naučiti samo i onoga što može naučiti uz pomoć odrasle osobe. Kako postupno povećavate vrijeme čitanja, dijete postaje sve pripremljenije za samostalno učenje i školu.
  4. DRAMATIZIRAJTE – Koristite se različitim glasovima, različitim zvukovima i slično. Kad čitate naglas, dramatizirajte različite likove. Ovime potičete slušnu percepciju djeteta. Kad je dijete u prilici slušati različite zvukove, ne samo da time priča postaje zabavnija, već kod djeteta potiče razvoj vještinâ kritičkog slušanja.
  5. ČITAJTE POMOĆU PRSTIJU – Dok čitate naglas, prelazite prstom ispred riječi, “podcrtajte” prstom naslov, autora i glavne riječi u priči. Ovime pomažete usvajanju smjera čitanja od lijeva na desno. Slijedite li riječi prstom, usmjeravate i djetetovo oko da prati tekst od lijeva prema desno. Osim toga potičete fonemsku svjesnost. Fonemska svjesnost je mogućnost da čujemo, identificiramo i koristimo se zvukovima u govornom jeziku. Čuti glas u riječi prvi je korak učenja čitanja.
  6. ČITAJTE PONOVNO I PONOVNO – Možda ste se vi i zasitili jedne te iste priče koju vaše dijete voli stalno slušati, ali postoje razlozi zašto djeca žele čuti neku priču ponovno i ponovno. Time djeca organiziraju mišljenje višeg reda. Kada dijete čuje ili čita priču ponovno i ponovno, ono se uči predvidjeti ishode na osnovi prethodnog iskustva i prepoznavanja poznatih rečenica. Čitanjem iste priče pomažemo djeci razviti vještine pamćenja.
  7. SNAGA RIJEČI – Govorite što je moguće normalnije, no budite svjesni da naglašavate riječi što točnije i jasnije. Vaše vas dijete vrlo pozorno sluša. Ovime potičete razvoj govora. Kada vas vaše dijete sluša, ono sluša jezik koji se govori. To je proces u kojemu pomažete djetetu da svoje misli pretoči u riječi i da istovremeno nauči osnovna pravila korištenja jezika.
  8. USPOREĐUJTE I UOČAVAJTE RAZLIČITOSTI – Uspoređujte dok čitate, npr. možete pitati dijete: “Koje je drvo više?”, ili možete unositi elemente stvarnog života: “Ti imaš smeđu kosu, koje je boje kosa Snjeguljice?” Ovime potičete analitičko mišljenje.
  9. PRIČANJE PRIČE PO SJEĆANJU – Nakon što ste zajedno pročitali priču, propitajte dijete što se dogodilo na početku i na kraju priče, koji su glavni likovi i što im se dogodilo i sl. Ovime potičete mišljenje višeg reda. Dijete pokušava objasniti događaje svojim riječima. Ova aktivnost istovremeno potiče i aktivnosti slušanja i razumijevanja

[box type=”info”] PRIMJERENOST SLIKOVNICA I PRIČA DOBI DJETETA

Svaka dob ima svoje zahtjeve o kojima trebamo voditi računa prilikom odabira slikovnice:

  1. Za djecu između 1,5 i 3 godine najbolje su slikovnice bez teksta, tvrdih kartonskih listova, koji se savijaju poput harmonike, čistih boja, jednostavnog crteža ili slika predmeta životinja i ljudi.
  2. Za djecu između 2 i 4 godine odlične su slikovnice bez teksta u kojima poredak slika čini priču koju dijete stvara (samo ili uz pomoć odrasle osobe).
  3. Za djecu od 4 do 6 godina najbolje su ilustrirane knjige koje imaju više ilustracija nego teksta, a tekst su priče, bajke, basne, narodne priče i pjesme.[/box]
* * * * *

Dragi roditelji, čitanje djeci je izvrstan oblik učenja jer potiče višesenzorni razvoj mozga. Čitajte djetetu od najranijeg perioda te uživajte u osjećaju bliskosti koji se razvija zajedničkim čitanjem. Iskoristite prve godine djetetova života, koje vam zaista pružaju mnogo divnih prilika za poticanje komunikacijskih vještina i razvijanje ljubavi prema čitanju i učenju.

Oznake:

  • Prikaži komentare (0)

  • Odgovori

Vaš e-mail neće biti objavljen. Obavezna polja označena su sa *

Komentar

  • Ime *

  • E-mail *

  • Webstranica


Pročitajte na ReciPeci i …

Božićni ukrasi od papira – zvijezda

Božićne dekoracije i ukrasi za bor (kuglice i sve one sitne svjetlucave  božićne drangulije) ...

Ljeto i hrana

Ljeti se, to svi već dobro znamo, nije uputno pretjerano izlagati suncu, naročito u ...

Stres na kraju školske godine

Piše: Mara Čović, pedagog Pomoć djetetu tijekom cijele godine Ivan je učenik sedmog razreda. ...