Početna Recepti Kolači Jednostavni kolači Krafne, krofne, pokladnice

Krafne, krofne, pokladnice

Negdje su krafne, negdje krofne, negdje pokladniceO čemu razmišljati i pisati u fašničko vrijeme nego o krafnama. U svakom kraju lijepe naše ove se fine prženice od dizanog tijesta drugačije zovu. Negdje su krafne, negdje krofne, negdje pokladnice, no kako god se zvale jedno im je zajedničko: čine ovo vrijeme maškaranja baš posebnim. U vrijeme mojeg djetinjstva kada smo umaskirani obilazili susjedstvo pjevajući fašničke pjesmice, nerijetko bi se kući vratili promrzlih prstića i noseva crvenih od hladnoće, jer znalo je biti baš hladno u ovo doba. Uletili bismo tada u toplu kuhinju iz koje se razlijevao miris friško pečenih krafni koje je baka već tradicionalno pekla za maškare i koje su onako punjene domaćim pekmezom od marelice i posipane šećerom u prahu prijale baš jako. I danas su mi krafne prva asocijacija na maškare pa ih možda baš iz tog razloga nekako rijetko pečem u neko drugo doba godine.

Krafne se mogu napraviti na nekoliko načina i vjerujem da svaka domaćica ima neki svoj recept za njih. Kako su postale tradicionalno jelo, tako se i recepti prenose s koljena na koljeno, najčešće od naših baka. Tako nekako je nastao i ovaj moj recept, no kako se baka služi ‘odokativnim’ metričkim sustavom, bilo je malo teže pogoditi što je to baš ona htjela reći, pa sam ja malo ipak modificirala recept po svome 😉 Tako su uz kvasac, brašno, mlijeko, podosta jaja i još ponečega, nastale su ove doista fine fašničke krafne.

 

 

Što je potrebno znati za ispeći dobre krafne?

No dobro je znati još nešto – za ispeći dobre krafne bitno je nekoliko stvari:

  1. Slika krafniTreba postići dobar omjer suhe i tekuće tvari (tijesto će se ljepše dići ako je malo mekše),
  2. treba znati da, ako je u tijestu više šećera da će tada trebati i više kvasca ili će tijestu trebati duže vrijeme da se digne,
  3. Jaja se u tijesto dodaju zbog lijepe boje ali i zbog elastičnosti tijesta. Dodaje se tako nekoliko cijelih jaja i još dodatno nekoliko žumanjaka jer bjelanjak i žumanjak imaju različita svojstva unutar prženog dizanog tijesta: žumanjak olakšava homogenizaciju sastojaka i daje izrazito žuto tijesto, dok bjelanjak čini tijesto žilavijim i čvršćim.
  4. Ulje za prženje ne smije biti niti prevruće niti premlačno: od prevrućeg krafne će brzo potamniti a iznutra će ostati polusirove i ‘teške’, a od premalo ugrijanog ulja krafne će upiti previše ulja u sebe. Temperatura bi trebala biti između 180 i 190ºC. I još nešto, ulja treba biti dovoljno kako bi krafne plivale u njemu ne dotičući dno. Također ih treba peći malo po malo (4-5 odjednom najviše) kako se od prevelike količine tijesta ulje ne bi naglo ohladilo.

Bile bi to nekakve najbitnije upute o pečenju krafni koje vam mogu dati. Sada jedino preostaje recept i naravno, malo dobre volje. I molim vas, nemojte se obeshrabriti ako vam krafne ne uspiju prvi put savršeno. Uvijek možete reći da ste baš tako htjeli a drugi put pokušati ponovo 🙂 Fašnik je, nabacite osmjeh i uživajte u svojim krafnama!

Recept za krafne, krofne, pokladnice

  • 1 kg brašna
  • 2 kockice svježeg kvasca
  • 4 dl mlijeka
  • 3 jaja + 3 žumanjka
  • 13 dag šećera
  • 2 vanilin šećera
  • 1 dl ulja
  • 2 žlice ruma ili konjaka
  • ribana korica polovice limuna
  • žličica soli

Priprema:

  1. Kvasac otopiti u toplom mlijeku sa malo šećera. Dok se kvasac diže, umutiti mikserom posebno jaja, žumanjca, šećer i ulje.
  2. U većoj posudi prikladnoj za miješanje pomiješati brašno sa soli pa dodati uzdignuti kvasac i umućenu smjesu od jaja. Miksrom sa spiralama miksati smjesu dok ne postane dovoljno kompaktna da se lijepo mijesi rukom. Tada tijesto prestresti na radnu površinu i dobro ga izmjesiti rukama dok ne postane svilenkasto na dodir. Prekriti ga folijom i ostaviti na toplome da se digne dok ne udvostruči volumen (30-40 min).
  3. Dignuto tijesto razvaljati valjkom na debljinu od 1,5 cm  pa čašom ili modlicom rezati krugove. Odlagati ih na čisti ubrus i pustiti da pokrivene ubrusom počivaju još 20tak minuta.
  4. Krafne peći u velikoj količini zagrijanog ulja prvo s jedne strane a kada porumene odmah ih okrenuti na drugu stranu. Temperatura ulja ne smije biti previsoka. Kada se ulje zagrije na određenu toplinu i kada počnete peći krafne malo smanjite temperaturu jer će inače krafne pocrniti i neće biti fine ‘pufaste’ strukture.
  5. Pečene ocijediti na papirnom ubrusu od suvišne masnoće pa ih još tople posipati ili vanilijom ili šećerom u prahu. Poslužiti punjene mekanim pekmezom ili čokoladom.

Dobar tek!

Video recept:

 

Recept u slikama:

Fotografija svih sastojakaFotografija topljenja kvasca u toplom mlijeku sa malo šećeraMiješanje sastojakaFotografija umijšanog dizanog tijestaFotografija dizanog tijestaFotografija na kojoj je prikazano valjanje dizanog tijestaRezanje dizanog sa modlicomizrezano dizano tijesto sa modlicomPečenje krafniGotove krafne, krofne, pokladnice

,

Printaj ...

Komentari

  1. 1.3.2014. u 1:44

    Profa Edo

    Konačno je na mreži u vašem tekstu uporabljen pravi hrvatski izraz za navedenu vrstu sezonskih slastica: P O K L A D N I C A. Zašto baš na zadnjemu mjestu? Ubuduće bi trebalo rabiti samo taj izraz, jer su današnji Hrvati već podosta zaboravili svoj jezik (pseudoanglizme/ Hrengiš da i ne spominjemo).

  2. 1.3.2014. u 6:53

    admin

    Dragi moj Profa Edo, skroz sam svjesna problematike koju ste ovdje iznijeli i svjesna sam kao i Vi da hrvatski jezik u ovo doba globalizije i silnog napretka tehnologije s naglaskom na komunikaciji, prolazi kroz preobrazbu za koju danas još nitko ne zna koliko će biti pogubna u očuvanju izvornosti našeg jezika. Da sam pišući ovaj članak upotrijebila ključnu riječ pokladnica u SEO postavkama, sa sigurnošću mogu tvrditi da bi jako mali broj čitatelja našao ovaj recept, jer traženi pojam kojim se pretražuje pomoću internetskih tražilica u potrazi za ovakvom tematikom u ovo doba godine je ovaj koji je naveden na prvom mjestu u naslovu. No, da Vas uvjerim kako sam osobno svjesna ovdje spomenute problematike i da sam se na neki način i sama odlučila potruditi i zauzeti za očuvanje hrvatskog jezika koliko je to moguće od moje strane, pri dnu svake moje stranice naći ćete link na Podunavski leksikon, predan rad dvojice entuzijasta, koji doslovce oživljavaju izraze našeg jezika koje ćete danas rijetko gdje moći čuti, a kamoli pročitati na mreži.

  3. 2.3.2014. u 9:35

    princezaPresto

    Zahvaljujem na receptu, ali i na trudu za ocuvanje hrvatskoga jezika. Napominjem da izraz 》od moje strane《 nije hrvatski. Kaze se 》od mene《. ♡♡

  4. 4.3.2014. u 5:31

    kate

    Dragi moji,
    strogo se pridržavati bilo čega ubija dušu čovjeka. Volimo svoj jezik, promovirajmo ga gdje god stignemo ali nemojmo tražiti da u svakodnevnoj govornoj komunikaciji nestane spontanosti i bogatstva izražavanja. Jezik jednako kao i čovjek odrasta, razvija se,mijenja, stari….. jedino, na svu sreću ne umire.
    Zato uživajmo u POKLADNICAMA, KRAFNAMA ili zovite ih kako god hoćete. Ove su odlične!!!!! ISPROBANO

  5. 13.2.2015. u 6:05

    mirela

    komentar od kate..je izvrstan.Koliko se više trudila griješim u izgovoru nekih riječi(živjela sam u Sarajevu 6 godina,mama iz Sarajeva,tata iz Celja).Od mojih 51 god života 44 sam u Zagrebu,ali ovi zagrepčani me stalno ispravljaju što me nervira ,voljela bih kad bi svi pročitali ovaj komentar.

  6. 28.1.2016. u 5:53

    cukrica04

    Godinama spravljam krafne po receptu koji je mojoj mami dala stara medjimurska kuharica koja je citav svoj kruh zaradjivala na svadbama
    Veoma je slican Vasem.

  7. 30.1.2016. u 1:36

    cukrica04

    Htjedoh reci u gornjem komentaru da je kuharica Cilika citav zivot svoj kruh zaradjivala na svadbama. E kakve je ona fine kolace pekla!
    Razlika izmedju vaseg i njenog recepta je u kolicini zumanjaka, ona je metla jedan vise, znaci sitnica.

  8. 30.1.2016. u 10:22

    Sandra Gašparić

    Cilika očito zna znanje 😀

  9. 31.5.2016. u 8:30

    Saša

    @Profa Edo, Pokladnice su se kod vas jele za Poklade ili? Mi tu nemamo ni Poklade. Imamo neke druge festivale na te dane, ali ih ne nazivamo Pokladama. A krofne smo jeli sve druge dane osim tih kad su nekima ‘Poklade’. Nazvati onda pokladnicom krafnu, koja ni nije hrvatska slastica nego su nam je donijeli Švabi (da tako ih zovemo, jer su oni tako zvali sami sebe), po imenu Poklada koje su pretkršćanski festival plodnosti, bilo bi ipak previše etimološke komplikacije natezanja za nas tu. Zeznuto je to… kultura, tradicija, povijest,religija, etimologija, ha? Opustite se, uživajte u bogatstvu i spektru jezika.

Komentiraj ...

Add a comment

Izbornik