Često sam se susrela sa ljudima koji misle kako su kremasti kolači sami po sebi zahtjevni, da je za njihovu pripremu potrebno veliko kulinarsko umjeće i puno iskustva. No to doista nije tako. Kada su u pitanju kremasti kolači, smatram da prije svega morate imati volju peći kolače i pripremati slatko, a samim tim i boraviti u kuhinji, jer tada će vam se čak i one stvari za koje mislite da nisu dobre činiti puno boljima. Pozitivan stav jako puno znači, a kad ste sigurni u sebe, dajete i puno bolje rezultate svog rada. Ja nemam neko veliko kuharsko umijeće, ali obožavam kuhati i peći kolače, a svakim novim receptom postajem bolja kuharica. Ako ste početnik u kuhinji, trebali bi se držati bar okvirno uputa i recepta, nabaviti osnovne limove i opremu (mikser, pjenjače, kalupe za torte, špricu za ukrašavanje šlagom, plastične posude za miksanje…) te prije nego se upustite u pripremu kolača isplanirati dovoljno vremena za ispravnu pripremu kolača. Na taj način nema šanse da ne uspijete. A kada jednom steknete dovoljno samopuzdanja poželjet ćete eksperimentirati i sa složenijim receptima.

Iako je sve kolače najbolje jesti svježe jer je tada definitivno i punoća okusa najizraženija, ponekad se pokaže potreba za pohranjivanje kolača koji se nisu pojeli.

KREMASTI KOLAČI – POHRANJIVANJE

• Kremasti kolači najbolje će se sačuvati ako ih čuvate u hermetički zatvorenoj posudi. Ako se radi o kolačima koji nemaju puno kreme, pogotovo ne kreme sa jajima, mogu se čuvati u takvim posudama u rashlađenoj smočnici nekoliko dana.
• Bitno je ne čuvati zajedno suhe kolače i kremaste, jer bi vlaga iz ‘mokrih’ kolača mogla omekšati suhe.
• Kremasti kolači koji sadrže voće ne bi smjeli prilikom pohranjivanja dolaziti u direktan doticaj sa alu folijom, jer bi kiselina iz voća mogla reagirati s folijom.
• Svi kremasti kolači punjeni ili premazani šlagom ili slatkim vrhnjem, kremom na bazi maslaca ili margarina i mekanog sira trebali bi se čuvati u hladnjaku.

KREMASTI KOLAČI – ZAMRZAVANJE

• Ukoliko ne namjeravate kolače odmah konzumirati zamrzavanje je dobar način očuvanja svježine kolača. Može se zamrznuti gotovo sve: torte, čajno pecivo, kremasti kolači… Neophodno je prije zamrzavanja kolače omotati aluminijskom ili prozirnom folijom. Ako zamrzavate tortu koja na sebi ima ocaklinu ili pak ukrase, prvo ju zamrznite samo na pladnju, a potom ju premjestite u zatvorenu posudu ili vrećicu za zamrzavanje.
• Kolači se u zamrzivaču mogu čuvati do 6 mj.
• Ako zamrzavate veću količinu kolača, između slojeva je dobro staviti foliju.
• Prilikom odmrzavanja kolače ostavite u omotu u kojem su se zamrzli, na sobnoj temperaturi dok se ne odmrznu. Ako je kolač ukrašen, odmotajte prvo foliju pa ga onda tek odmrznite.

KREMASTI KOLAČI – DOBRO JE ZNATI:

Brašno – za pečenje biskvita možda je najbolje koristiti oštro pšenično brašno. Prilikom dodavanja brašna u smjesu za biskvit, dobro je brašno prosijati. Zašto? Zato što se prosijavanjem i padanjem čestica brašna s visine stvaraju mjehurići zraka od kojih se onda biskvit lijepo digne i bude prozračniji.

Sredstva za dizanje – Prašak za pecivo: od njega se tijesto diže u visinu i kolač bude rahliji i onako ‘spužvastiji’ na pritisak. Soda bikarbona: od nje se tijesto ide u širinu i postaje prhkije, pa je nju možda bolje koristiti pri pripremi sitnih prhkih kolačića.

Jaja – snijeg od bjelanjaka je lakše napraviti od jaja koja ste čuvali na sobnoj temperaturi nego od hladnih jaja iz hladnjaka. Ako su jaja prehladna, može se čak dogoditi da se smjesa zgruša. Dodavanjem tučenog snijega od bjelanjaka u smjesu od žumanjaka i brašna postići ćete da biskvit bude prozračniji i da se bolje digne. To je potrebno napraviti brzo ali nježnim pokretima kuhače kako bi u smjesi ostalo što više zračnih mjehurića. (miješanje u obliku osmice kroz pomiješane smjese je najbolji način)

Papir za pečenje – puno jednostavniji način da se kolač ne zalijepi za dno posude u kojoj se peče od klasičnog načina mazanja lima masnoćom i brašnom, naročito ako biskvit morate istresti nakon pečenja i prerezati. U slučaju da pečete biskvit za koji očekujete da se prilično digne, onda treba na dno lima izrezati papir za pečenje u obliku lima, a stranice lima namastiti i pobrašniti. Nakon pečenja a prije istresanja biskvita iz posude obavezno oštrim nožem proći uz rub lima oko kolača kako bi provjerili da se kolač slučajno nije zalijepio. Papir se sa biskvita najlakše odlijepi dok je biskvit još topao.

Čokolada – čokoladu za kolače najbolje je otapati u malom loncu na pari uz lagano miješanje. Važno je da se čokolada ne pregrije i da ne prokuha dok se otapa jer tako će izgubiti sjaj, može zagorjeti ili se stvrdnuti.

Krema za kolače – kremu je najbolje kuhati u loncu na pari jer se tako kuha polaganije i nema opasnosti o zagorijevanja ili stvaranja grudica prilikom miješanja. Ako vam je u blizini utičnica, dobro je riješenje kremu koja se već počela stvrdnjavati miješati mikserom jer će tako biti najravnoomjernije promiješana.

STANDARDNE MJERE I OMJERI:

• 1 jušna žlica = 3 čajne žličice
• 1 čajna žličica = 1/2 jušne žlice
• 1 žlica brašna = cca 12 g
• 1 žlica šećera = cca 15 g
• 1 žlica soli = cca 12 g
• 7 žlica vode = 1 dl
• 10 žlica mljevenih oraha = cca 10 dag
• 12 žlica šećera u prahu = cca 10 dag
• 1 oz = 30 g
• 1 lb = 500 g
• 1 pint = 600 ml

Nadam se da sam vam ovim tekstom bar malo olakšala pripremu kolača. Svaki put kad pečem kolače se sjetim još nečega pa dodam na ovu stranicu, a budući smo zajedno pametniji bilo bi dobro da nam i Vi  pošaljete svoja iskustva u pripremi kolača i na taj način dopunimo ove korisne informacije.

Recepte  za sve moje kremaste kolače možete pronaći u linku ispod teksta 😉

Pronaći ćete ovdje mnoštvo ideja za fine sočne kolače, bez kojih ja ne mogu zamisliti niti jednu feštu ili rođendan ali niti blagdane kao što su Uskrs i Božić. Na dječjim rođendanima koji se organiziraju isključivo radi djece i na kojima su isključivo djeca i gosti i domaćini, možda je bolje poslužiti sitnije zalogajčiće, i slane i slatke. Međutim, naši rođendani doma otprilike izgledaju ovako: jedan je dan fešta za djecu, drugi je dan fešta za bake, djedove i tete, a treći je dan fešta za sve one koji nisu uspjeli doći ni prvi ni drugi dan. Da, daaa uvijek ima i takvih. 😉  I sve to naravno  tri puta godišnje. E, u tom slučaju imam običaj ispeći , za te ‘druge dane’ neki kremasti kolač uz naravno nešto ‘slano’. A kada su blagdani u pitanju, varijacija je bezbroj. Za Uskrs su mi nekako draže laganije torte sa kremama na bazi kravljeg sira i sl. dok za Božić najčešće radim čokoladne torte sa malo ‘jačim’ kremama.

Osim toga, neke od ovih kolača za koje sam dala recepte, možete iskoristiti i kao torte, samo četvrtaste, malo ih ukrasite, zapiknite svjećicu i imate tortu!

Ali sigurna sam da će vam se ovi kremasti kolači toliko svidjeti da ćete ih poželjeti peći i češće bez ikakvog povoda.

Želim Vam puno uspjeha u pečenju kolača i naravno, svima dobar tek!
Vaša Sandra

Recepti za kremaste kolače

VIŠE RECEPATA ZA KREMASTE KOLAČE