Fincan burek (Fincan Böreği) – Burek iz šalice

Moram priznati da duži naziv nekog jela dugo nisam imala, no kako drugačije objasniti na prvu o čemu se radi kada se kaže ‘fincan burek’ kada ni meni samoj iz naziva nije bilo jasno što bi to trebalo biti?! A do naziva i jela samog došla sam neki dan dok sam proučavala tursku kuhinju ponukana željom da mojim gorljivim ljubiteljicama turskih sapunica svih mogućih slijedova (Lišća koje pada, Šeherezade, Ezela, Asi, Sile i Sulejmana…jesam li nešto zaboravila hmmm? ;), dakle svojoj majci i baki pripremim nešto s daškom Turske na tanjuru za ručak i na taj način im se odužim za svoju indifirentnost prema gore nabrojanim TV uradcima. Da, priznajem, kriva sam – ne gledam turske sapunice…niti bilo kakve druge serije, jednostavno nemam vremena za to u ovoj fazi života ali me uvijek iznova razveseli prepričavanje moje bake o tome što je tko kome napravio, tko je koga ogovarao, tko je koga ubio, prevario jer ona to priča sa takvim žarom kao da su to doista likovi koji postoje u stvarnom životu i čijih je života eto i ona sudionik.

Dakle, ne oduševljava me niti ovih dana popularni Sulejman, ni sva sila onih njegovih žena obučenih u krasne oprave sa skupocjenim nakitom ali me zato oduševljava turska kuhinja. Ljudi moji, to je nešto predivno – savršen splet tradicije, jednostavnih namirnica, začina, pripreme hrane i načina uživanja u hrani. Ne čudi to nimalo, jer turska je kuhinja jedna od najstarijih i najpoznatijih svjetskih kuhinja i na neki je način spona dalekog istoka i mediterana. Ono što je čini posebnom  je činjenica da se u turskoj kuhinji glavnoj namirnici ne dodaje previše začina nego se iz nje trudi izvući ono najbolje, naravno uz podršku puno kvalitetnih priloga na bazi povrća. Turci su možda do savršenstva doveli uživanje u hrani, i kod njih dobar ručak započinje dobrom obilnom mezom, nastavlja se u nekoliko slijedova mesnih specijalteta uz povrće na milijun načina, a završava predivnim slasticama. A bez dobrog društva jednostavno ne ide, pa je tako turska tradicija zajedničko blagovanje za obilnom trpezom u obiteljskom ili pak prijateljskom krugu. Uhh, toliko sam ovih dana u toj kuhinji da bih vam sad mogla ispisati stranice i stranice teksta, no evo, ovdje stajem. Od svih tih divnih stvari koje sam pronašla, odlučila sam se za jedan sasvim jednostavan recept koji mi se učinio zanimljiv pa vam ga u cijelosti donosim – mali burekići koji se pripremaju na neobičan način: u maloj šalici za kavu (tur. fincan = šalica) s finim punjenjem od mesa i krumpira, sve skupa fino zapečeno, sočno iznutra, hrskavo izvana…mmmm, ma predivno nešto!

Fincan burek

Potrebno:

• pakiranje gotovih tankih kora za savijače (8 kom bit će dovoljno)
• 20-30 dag mljevenog mesa
• 3-4 krumpira
• 2 luka
• sol, papar, vegeta
• Za premaz: 1 jaje, par žlica ulja, par žlica mlijeka
• Za preljev: 2 dl vode, žlica vegete ili pola kocke za juhu

Priprema:

1. Na malo ulja popržiti sitno sjeckani luk, dodati meso pa uz miješanje pržiti dok ne promijeni boju. Dodati sol, papar i vegetu. Pržiti još nekoliko minuta.
2. Krumpir skuhati i propasirati pa pomiješati sa pirjanim mesom. Po potrebi popraviti okus.
3. Svaku koru prerezati na 6 dijelova (kocki), uzimati po dvije kocke jednu preko druge i nagurati je preko male šalice za kavu tako da rubovi vise sa strane, napraviti udubinu prstima. Puniti šalice mesnom smjesom pa rubovima zatvoriti šalicu uz premazivanje smjesom od jaja, ulja i mlijeka.
4. Na lim prekriven papirom za pečenje istresi sadržaj iz šalice kako bi ostao formirani mali burek.
5. Tako pripremljene bureke premazati ostatkom smjese od jaja, po želji posipati sezamom ili kimom  pa peći u prethodno zagrijanoj pećnici na 180ºC 25 min. Nakon toga izvaditi lim pa žlicom preliti preko svakog bureka malo preljeva (voda + kocka za juhu) koji ste prethodno zakuhali. Vratiti lim u pećnicu i peći do kraja (10-15 min) dok burek ne postane zlatno žut a korica hrskava.

Poslužiti vruće.

Dobar tek 🙂

Recept u slikama:

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

•