Zašto s okusom slanine e ne sa slaninom? Pa zato što sam ovaj put pokušala zakamuflirati slaninu (no dobrooo, špekeeeec kak’ bi moji klinci rekli), samljeti je tako jako da se niti ne skuži da je tu a da je okus baš kao da se slaninica pekla na krumpiru. Ideja mi je pala na pamet prelistavajući kuharicu koju sam dobila uz Tefal Actifry fritezu u kojoj ima ideja za pripremiti krumpiriće na milijun načina. Kako sam prošli put objavila i napisala, probala sam do sad u njoj peći jedino zamrznuti krumpir, pa je sad na red došao i klasični obični krumpir. Bilo je uz prošli post komentara (ne puno ali je bilo 😉 ) kako ova friteza ne valja ništa jer u njoj krumpir bude mekan i nikakav sav. E sad, prije nego kažem bilo što o tome, treba znati da je danas, ako živite u gradu bez svog vrta, prava znanstvena fantastika kupiti dobar krumpir. Kad kažem dobar, mislim na onaj koji mi se neće raspasti kad kad ga kuham, koji će ostati hrskav kad ga pečem i onaj od kojeg mi se knedle sa šljivama i šufnudle neće raspadati prilikom pripreme. Dakako, postoje sorte krumpira točno predviđene za određenu vrtu termičke obrade, no budimo realni, najčešće uletimo u trgovinu, zgrabimo jednu vreću krumpira (i ne, nema ih sto ponuđenih vrsta nego eventualno bijeli i crveni) i onda ga koristimo za doslovce sve. Danas se u trgovinama u ovo ljetno doba naročito a bome i na placu, mogu naći samo mladi krumpiri. Već sama ta formulacija ‘mladi krumpir’ u ovo doba u meni izazova sumnju jer zna se što je mladi krumpir: to je onaj koji se krajem proljeća vadi iz bašte dok je još sasvim mali i okrugli a kad se peče bude toliko mekan iznutra i sladak da je to čudo jedno. I ne treba ga ni guliti – samo se opere! Ehh, da mi je još samo jednom naletiti negdje na takav krumpir iz mog djetinjstva. Nije taj krumpir što ga prodaju pod ‘mladi’ toliko loš, no od njega uspjeva jedino pire krumpir! A zašto je tome tako? Pa zato što mladi krumpir sadrži visoki udio vode pa je tom analogijom za hrskavi pommes najbolje koristiti krumpir koji u sebi sadrži što manje vode, dakle onaj koji je što stariji. Dobro je znati i da krumpir uronjen u veliku količinu vrućeg ulja gubi dio vode koja se zamjenjuje za masti. To objašnjava zašto pommes ima tako lošu reputaciju. I sad na red stupa priča o Tefal Actifry-u! Jer u ovoj fritezi, bio krumpir mladi ili stari, ispao on mekan ili hrskav, krumpir sigurno neće biti nezdrav jer ga je doista moguće ispeći na žlici ulja (15 ml). Okusom je potpuno isti kao i krumpir iz pećnice. Vrijeme pripreme sirovog krumpira u ovoj fritezi je nešto duže nego priprema zamrznutog pommesa, pa će vam tako trebati dobrih 40 minuta da se ispeku. Možda malo predugo s obzirom na potrošnju el. energije za vrijeme pečenja ali imajte na umu da ćete jesti zdravi obrok bez suvišnih masnoća u kojem će se sačuvati sve blagodati krumpira.
Kad smo kod blagodati krumpira jeste li znali da jedan krumpir (prosječne veličine) sadrži:
- manje kalorija nego šalica riže
- magnezija koliko i 20 lješnjaka
- dva puta više kalija od banane
- više željeza nego šalica špinata
- jednaku količinu vlakana koliko i šalica smeđe riže
I zato – živio nam krumpir! 😀
Kako pripemiti krumpir s okusom slanine: (recept za 80 dag krumpira, izrezanog i oguljenog)
- Oguliti krumpire, narezati ih na štapiće debljine cca 1cm x 1cm, oprati u vodi i jako dobro posušiti krpom.
- Premjestiti ih u veću plastičnu posudu, politi žlicom ulja u koje ste dodali vegetu, papar i crvenu papriku, premjestiti krumpire u Actifry, poklopiti, timer staviti na 40 min, uključiti i čekati da se ispeku.
- Za to vrijeme slaninu jako sitno iskosati. Možete to i ručno, no meni je ovaj posao uvelike olakšao moćni Tupperware Turbo Chef u kojem sam u tren od slanine napravila skoro pa pastu. (nadam se da mi istinski slaninoljupci neće zamjeriti 😀 )
- Nako 30 minuta pečenja, otvoriti poklopac friteze, ubaciti iskosanu slaninu pa nastaviti peći do kraja.
- Poslužiti uz puuuuuno miješane sezonske salate.
Dobar tek!
Recept u slikama (snimljeno Olympus digitalnim fotoaparatom):
Prikaži komentare (0)