Začini i začinsko bilje

Uporaba začina i začinskog bilja u kuhanju i pripremanju hrane ima vrlo dugu povijest. Začini su se nekoć upotrebljavali kako bi se anulirao miris ne baš svježe hrane ili za popravljanje okusa ne baš ukusne hrane. No, danas kada začini i začinsko bilje  više nisu toliko skupi kao što su nekad bili i kada si ih može priuštiti svako prosječno domaćinstvo, teško je uopće zamisliti kuhanje bez njih. Jer, začini i začinsko bilje će svojom raznolikošću mirisa, okusa i boja oplemeniti svako jelo i učiniti ga posebnim. Danas se začini koriste ne za prikrivanje loše kakvoće hrane nego za pojačavanje njezina okusa i gastronomskog doživljaja i uživanja u hrani. Začini se dodaju većini slanih jela tijekom kuhanja kako bi se obogatio okus ili pak jednostavno kao ukras gotovom jelu. I slatkim se jelima također mogu dodavati začini i začinsko bilje poput metvice i matičnjaka; teško je uopće zamisliti pečenje božićnih kolačića bez cimeta, kardamona, vanilije… Budući da i sama u svojoj kuhinji svakodnevno upotrebljavam začine i začinsko bilje, odlučila sam napisati nešto više o tome kako bi se i oni koji nemaju iskustva u korištenju istih mogli informirati i dobiti neke osnovne naputke o upotrebi začina.

PONEŠTO O KUPNJI I POHRANJIVANJU ZAČINA

Začini ne gube svoju kakvoću tako brzo kao začinsko bilje osobito ako su cijeli (najbolje ih je kupiti cijele te ih samljeti prije upotrebe).. Kada kupujete začine nastojte ih pomirisati. Što im je jači miris, to su svježiji. Začine pohranite u čvrsto zatvorenim posudicama na tamnom, suhom i hladnom mjestu. Cijele začine možete čuvati barem godinu dana, a mljevene oko 6 mjeseci.

KUHANJE SA ZAČINIMA

Začinjena hrana ne znači isto što i ljuta hrana – začinima se postižu i razni drugi učinci. Budući da začinima treba vremena kako bi oslobodili svoj okus i miris, uglavnom se dodaju na početku kuhanja. Velike začine poput štapića cimeta ili klinčića trebalo bi prije posluživanja ukloniti. Kako bi se lakše snašli u cijeloj ‘šumi’ začina, dobro je znati da postoje:

• Ljuti začini – koji stimuliraju nepce i pojačavaju tek te potiču znojenje. Najpoznatiji su čili, prah čili, kajenska paprika, feferoni, mljevena paprika te papar. Kada kuhate sa ovakvom vrstom začina pazite da rukama ne dirate oči jer bol i pečenje nakon toga su groooozni (isprobano nesmotrenošću nekoliko puta 😉 )
• Mirisni začini – koji slanim i slatkim jelima daju jak slatkast miris. Najpoznatiji su: piment, kardamon, klinčić, borovica, muškatni oraščić.
• Začini koji dodaju boju – koji služe za bojanje jela. To je prvenstveno šafran, koji je najskuplji začin na svijetu ali tek malen prstohvat može jelu dati prekrasnu žutu boju ili pak kurkuma koja se najviše koristi u indijskim jelima.

KONZERVIRANJE ZAČINSKOG BILJA

Začinsko bilje vrlo lako i jednostavno možete konzervirati i sami sušenjem ili zamrzavanjem. Najbolje se suše lovor, mažuran, origano, metvica, ružmarin i majčina dušica. Grančice začinskog bilja rasporedite na pladanj ili rešetku, pokrijte gazom i ostavite na toplom prozračnom mjestu oko 24 sata. Kada se osuši, otkinite lišće i grančice sa stabljika, po potrebi ih izmrvite i pohranite u male staklenke koje treba dobro zatvoriti. Za zamrzavanje je najpogodnije bilje poput peršina, bosiljka, kopra, komorača i krasuljice. Dovoljno je bilje oprati i pospremiti u plastičnim vrećicama u zamrzivač, ili ga pak nasjeckati i pospremiti u male staklenke. Zamrzavanje se općenito smatra boljim načinom konzerviranja nego sušenje jer mirisi ostaju intenzivniji.

UZGOJ ZAČINSKOG BILJA

Ukoliko ste ljubitelj začinskog bilja znate li da ga možete i sami uzgojiti? Osim toga uzgajanje vlastitog začinskog bilja znatna je ušteda, osobito ako ga rabite u velikim količinama, a prilično je jednostavno uzgojiti ga u kući ili u vrtu. Možete početi od sjemenja ili male biljčice što je brži način. Dakle, za uzgojiti svoje začinsko bilje nije vam potreban ni vrt ni velika terasa. Ono se može posaditi u malim teglicama, možete ga držati na prozorskoj dasci ili nekom drugom svjetlom mjestu u stanu – njemu je jedino potrebno puno sunca i zaštita od vjetra, a ako ste u mogućnosti držati ga u kuhinji na dohvat ruke onda je to pun pogodak. Jer, vjerujte – nema tako finog umaka od rajčice kao što je onaj sa bosiljkom netom ubranim sa svježe stabljike. A ni estetski doživljaj kuhinje kojom dominira mirisno zelenilo nije nebitan 😉

POHRANJIVANJE I UPOTREBA ZAČINSKOG BILJA

Začinsko bilje u pravilu kupujte ili uberite samo onda kada vam treba. Pohranite ga u hladnjaku ili pak u vrč s vodom (kao cvijeće). Većinu začinskog bilja je prije kuhanja potrebno nasjeckati, no učinite to neposredno prije dodavanja jelu jer će u protivnom stajanjem izgubiti boju i miris.

Za sušeno začinsko bilje vrlo je važno dobro ga pohraniti, a to znači u tamne staklenke ili keramičke posudice s čvrsto prianjajućim poklopcima. Ako ga čuvate u svijetlim staklenkama držite ih u mračnom ormaru ili ladici jer svjetlo škodi sušenom bilju. Ako kupujete sušeno začinsko bilje, kupujte ga u trgovinama koje imaju velik promet jer ćete jedino tako biti sigurni da ne stoji predugo na policama 😉

Svježe začinsko bilje može se zamijeniti sušenim, no kako sušeno ima intenzivniji miris vodite računa o tome i upotrijebite ga u manjoj količini nego svježe.

Evo, nadam se da sam ovim nekim osnovnim informacijama o začinima i začinskom bilju olakšala svakodnevicu u kuhinji u primjeni istih. O začinima i začinskom bilju bi se mogle napisati još stranice i stranice teksta, no ovo su neke osnove koje bi svaka kuharica trebala znati. U nastavku vam dajem jedan tablični prikaz s popisom začina, njihovim osnovnim svojstvima te načinu upotrebe.

ZAČINI I ZAČINSKO BILJE I NJIHOVA UPOTREBA

Ovo su najčešće upotrebljavani začini i začinsko bilje sa navedenim svojstvima i najboljim načinom upotrebe te hranom koju najbolje upotpunjuju

Izvor:

• “Velika obiteljska kuharica”, Mary Berry, Mozaik knjiga, 1997.
• “Vegetarijanska kuhinja”, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1984.
• Wikipedia, osobno iskustvo

Print