Čokolada

Čokolada, čokoladaaaa…rijetki su oni koji mogu reći da su imuni na čokoladu. Prema čokoladi je teško biti indiferentan – ona ili se voli ili se mrzi, nema sredine. A kada se voli, voli se jako, obožava se i često se ne razmišlja o tome što je ona zapravo. Budući i sama često koristim čokoladu i u svojim receptima i svojoj prehrani i doista mogu reći da ima dana kada bi mi život bio nezamisliv bez nje, odlučila sam prošvrljati malo po svojim kuharicama i nešto malo po netu i sakupiti zanimljivosti o ovoj kraljici okusa za sve vas čokoljupce. A ako ne spadate u tu skupinu, tko zna, možda poslije ovog teksta to i postanete 😉

Čokolada se dobiva iz zrna kakaa koji je plod biljke kakaovca – Theobroma cacao što u prijevodu znači “hrana za bogove”.  Treba li se onda čuiti što je čokolada stoljećima smatrana idealnom i obožavanom slasticom. Čokolada ima dugu povijest koja seže u doba Asteka i Maja koji su već tada pili piće cocoatl spravljeno od zrna kakaa i vjerovali da im ono daje mudrost, snagu, izdržljivost i moć.

Pradomovina kakaovca je Srednja i Južna Amerika, no danas se uzgaja posvuda uz ekvator. Najčešće vrsta kakovca je forastero od kojeg se dobiva 90% svjetske proizvodnje čokolade. No, čokolada u pločicama kakvu mi danas poznajemo, počela se proizovoditi tek 1930. godine da bi danas na tržištu mogli pronaći nebrojeno puno vrsta čokolada.

VRSTE ČOKOLADE

Čokolada je poslastica koja se dobiva miješanjem kakaove mase s većom ili manjom količinom šećera pa se prema tome razlikuje i nekoliko osnovnih vrsta čokolada:

Bijela čokolada u 100 g sadrži:

• kakao maslac 28 g
• mlijeko u prahu 26 g
• Šećer 46 g

Mliječna čokolada u 100 g sadrži:

• kakao 12 g
• mlijeko u prahu 22 g
• šećer 48 g
• kakao maslac 18 g

Gorka (tamna) čokolada u 100 g sadrži:

• kakao 48 g
• kakao maslac 4 g
• šećer 48 g

Ovisno o procesu proizvodnje, različite vrste čokolade sadržavaju različitu količinu flavonoida. Bijela čokolada primjerice sadrži zanemarivu količinu tog antioksidansa, dok je crna tamna čokolada bogata tim vrlo korisnim sastojkom i ujedno najzdravija. Ona ima visok udio kakaovca, dok je mliječna čokolada koja se uglavnom najviše konzumira najnezdravija zbog visokog postotka masti i šećera.

ZAŠTO VOLIMO ČOKOLADU?

Tamna (crna) čokolada sadrži visoku razinu flavonoida. On daje gorak i specifičan okus ali i osjećaj dobrog raspoloženja zbog kojeg mnogi od nas obožavaju čokoladu. Flavonoid nije samo primamljiv nepcima, on je i važan antioksidans koji smanjuje rizik od najrazličitijih bolesti pa i od raka. Tamna čokolada pomaže rad srca, smanjuje krvni tlak i razinu lošeg kolesterola i to čak za 10% jer je bogata polifenolima.

Tu nije kraj pozitivnih učinaka tamne čokolade. Dokazano je da ona stimulira proizvodnju endorfina (hormona sreće), a sadrži i serotonin, hormon koji stabilizira raspoloženje. U čokoladi se nalaze i teobromin te niska razina kofeina koji daju blagi stimulativni učinak. Crna čokolada sadrži još i kalij, magnezij, fosfor, kalcij, natrij te željezo. To sve čini čokoladu korisnim dodatkom prehrani.

Osim protektivnog djelovanja na kardiovaskularni sustav, poznato je da kakao, glavni sastojak čokolade, sadržava flavonoid teobromid čiji je učinak protiv kašlja skoro tri puta snažniji od djelovanja kodeina.

ISTINE I ZABLUDE O ČOKOLADI

1. Čokolada uzrokuje karijes – LAŽ! Karijes uzrokuje isključivo nedostatak higijene i genetska predispozicija za ‘loše’ zube;
2. Čokolada uzrokuje akne – LAŽ! Nizom istraživanja dokazano je da čokolad ne uzrokuje pojavu akni;
3. Čokolada izaziva ovisnost – LAŽ! To jednostavno nije točno, iako neki ljudi imaju jače izražen apetit za čokoladu od drugih.
4. Što je veći postotak kakaa, čokolada je bolja – NE NUŽNO! Ako čokolada sadrži više od 75 % kakao mase, izrazito je gorka i ta gorčina nadjačava sve ostale okuse čokolade. Visok postotak kakao mase može prikriti okus nekvalitetnih kakao zrna koja su loše fermentirana ili slabo pržena. Primjerice, čokolada koja ima 50 posto kakao mase ima mnogo bolji okus od one koja ima 75 posto kakao mase.
5.  Čokolada povećava razinu kolesterola – LAŽ! Kakao maslac, tj. masnoća iz zrna kakaa, unatoč visoko zasićenim masnoćama ne podiže razinu kolesterola u krvi. Stearinska kiselina, jedna od glavnih masnih kiselina u kakao maslacu, drugačije se iskorištava u tijelu i čak može sniziti razine kolesterola u krvi.

DOBRO JE ZNATI:

• To što je čokolada zdrava ne znači da ju trebate jesti u neograničenim količinama. Želite li postići pozitivne efekte za zdravlje jedite do 100 grama tamne čokolade dnevno.
• Čokoladu jedite polagano- u njoj se nalazi preko 300 sastojaka i, da biste ih što bolje okusili, jedite polagano, uživajte u mirisu i okusu.
• Birajte tamnu čokoladu, ona ima puno više antioksidansa od bijele i mliječne čokolade. Za najbolji učinak bilo bi idealno jesti 500 mg flavanola na dan. Ta količina jednaka je pet kockica čokolade. Ni više ni manje.
• Izbjegavajte punjene čokolade- punjenja poput karamele, nugata i sl. obično ne sadrže hranjive tvari nego mast i šećer. Zdravi izbor su orašasti plodovi, naranča i druga voća. 
• Jedenje čokolade prije ispita pomaže pri boljem rješavanju različitih matematičkih zadataka, pokazala su znanstvena istraživanja.

Izvor: osobno iskustvo, Wikipedia, Krenizdravo.com, čokolada.hr