Jaja

Jaja su neizostavni sastojci velikom broju jela. Nezamjenjiva su  u tijestima, daju punoću kolačima, umacima i preljevima daju finu teksturu, povezuju mljeveno meso, upotrebljavaju se za pohanje, prženje, pečenje… Također se kao samostalno jelo mogu pripremiti na više načina, od običnog kuhanja do poširanja, kajgane, pečenja u omletima ili u nabujcima.

Odavno je poznata činjenica da su jaja nutritivno vrijedna namirnica, s izuzetnim proteinskim sastavom, a u biti sadrže tek 70 kcal po komadu. I uopće ne sadrže mnogo masti! Korisna je informacija da bjelanjak uopće ne sadrži kolesterol. Bjelanjak jajeta smatra se idealnim izvorom bjelančevina jer sadrži sve esencijalne aminokiseline u pravim omjerima. Od ukupnih masti u jajetu, više od polovice otpada na nezasićene masne kiseline. Jaja su nadalje dobar izvor kolina, luteina, željeza, riboflavina (vitamina B2), folne kiseline, biotina, vitamina B12, vitamina D te vitamina E. Željezo u žumanjku jajeta, poput željeza u mesu, ima visoku bioraspoloživost, pa se stoga jaje preporučuje skupinama koje su u opasnosti od nedostatka željeza.  Jedino što se jajima može prigovoriti je visok sadržaj kolesterola (naravno iz žumanjka). Stoga se osobama koje imaju problema sa tim  ne preporučuje konzumacija više od 2 jaja tjedno.

DOBRO JE ZNATI:

• Jaja poboljšavaju moždanu funkciju –  izvrstan izvor kolina, ključne komponente mnogih struktura u staničnim membranama, čija fleksibilnost i integritet ovisi o adekvatnoj opskrbi kolinom. Kolin je također sastavni dio acetilkolina, neurotransmitera koji prenosi impulse među živčanim stanicama.
• Jaja pospješuju vid –  Jaja se s obzirom da su izvanredan izvor luteina i zeaksantina, mogu promatrati kao namirnice u službi zaštite zdravlja očiju. Jedno jaje sadrži između 150 i 250 mikrograma luteina i oko 200 mikrograma zeaksantina.
  
• Jaja su dobra za nadoknadu energije, zdravu kožu, kosu i nokte – dobar su izvor biotina, vitamina koji sudjeluje u metabolizmu masti i ugljikohidrata te stoga konzumiranje jaja može potaknuti stvaranje energije u tijelu. Ovaj vitamin također izravno sudjeluje u održavanju zdrave kože kose i noktiju. Ne treba se onda čuditi osobama koje na kosu, kako bi im bila bujnija, sjajnija i općenito zdravija, stavljaju različite maske na bazi sirovih jaja.
• Probavljivost –  Nakon konzumiranja, jaje ostaje vrlo kratko u želucu, što ovisi o načinu na koji je pripremljeno – dva meko kuhana jaja ostaju u želucu manje od 2 sata, za razliku od dva pečena jaja – oko 3 sata. Sirovi bjelanjak se teže probavlja zbog prisutnosti teško probavljivog proteina avidina.
• Sigurnost – Jaja se često asociraju sa prehrambenim intoksikacijama, posebice trovanjem Salmonellom. I sama sam bila žrtva toga. Grozno iskustvo. Zbog toga je neobično važna termička obrada jaja. Adekvatnim hlađenjem, propisnim rukovanjem i termičkom obradom smanjuje se mogućnost zaraze. Konzumacija sirovih svježih i slabo termički obrađenih jaja ne preporučuje se kod trudnica, starijih osoba, male djece i svih oboljelih osoba kod kojih je oslabljen imunološki sustav.

ZANIMLJIVOSTI O JAJIMA!

• Zašto se stvara zračni mjehurić? – Svako jaje na svom tupom kraju ima zračni mjehurić koji je ustvari zračna komora. Kada se jaje izlegne, temperatura mu je oko 40 stupnjeva. Tijekom hlađenja sadržaj jajeta se skuplja i nastaje zračna komora!
• Zašto jaja pucaju kada ih kuhamo? – Sa sirovim jajima moramo biti oprezni jer njihova ljuska lako pukne. Dok se kuhaju, jaja obično puknu jer u svojoj ljusci imaju brazgotinu koju ne možemo vidjeti golim okom. A također mogu puknuti ako jako hladana jaja stavimo kuhati u kipuću vodu, ili ako ih kuhamo previše u jednoj posudi na prejakoj vatri.
• Kako razlikovati kuhano od sirovog jajeta? – Da, da, može se dogoditi da odložite u hladnjak kuhano jaje odmah pokraj sirovog, i onda zabunom, jer iste su težine,  razbijete kuhano u zdjelu za miksanje 😉 Koje je koje, saznat ćete ako ih brzo zarotirate na plitkom tanjuru. Kuhano jaje vrtjet će se brzo poput zvrka, dok će sirovo biti puno sporije.
• Kako prepoznati da li je jaje svježe? – Jednostavno, razbijanjem jajeta na tanjur. Ako je žumanjce kupolasto i smješteno u sredini bjelanca, jaje je svježe. Kod starijih jaja bjelance je skoro tekuće pa žumance otpliva na rub te je plosnatije i šire.

Pri kupnji jaja vodite računa da budu što svježija i neoštećene ljuske. Čuvati bi ih trebali u hladnjaku u njihovoj kutiji ili  u posebnom pretincu kako ne bi upila mirise druge hrane iz hladnjaka. Tako se  mogu čuvati oko 2 tjedna. Jaja čuvana u hladnjaku mogu se koristiti bez straha i nakon isteka roka uporabe ako ih kuhanjem ili pečenjem termički obradite na 70 ili više stupnjeva 😉

Obrada jaja

Neposredno prije upotrebe bilo bi dobro jaja izvaditi iz hladnjaka, jer  jaja sobne temperature dobivaju veći obujam tučenjem, a izbjegavanjem nagle promjene temperature smanjuje se mogućnost zgrušavanja. Zahvaljujući ljusci, jaje je jedina prirodna namirnica koja zadržava svu hranjivu vrijednost ako je kuhano, dok je pečenjem gubi.

• Meko kuhana jaja: potrebno je 3,5 – 5 min
• Tvrdo kuhana jaja: potrebno je 10-12 min.

Poširanje:

Način je to kuhanja cijelih jaja bez ljuske. Jaja se razbiju direktno u posudu sa kipućom vodom. Da se bjelance ne bi raspalo u vodu je potrebno staviti malo octa, i promiješati žlicom oko jaja tako da zadrži pravilan oblik. Kuhati oko 4 min dok se ne stvrdne. (tako poširana jaja meni su idealna uz komadić-dva pržene pancete i prepečenog kruha posipanog sa sirom, uz malo rajčice i svježeg bosiljka 😉 )

Vaša Sandra