Svjetski dan hrane, proglašen je 1979. godine u znak obilježavanja dana osnutka FAO-a – Organizacija za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima na dan 16. listopada 1945. godine.Unatoč naporima WHO-a i FAO-a da se pokuša smanjiti broj pothranjenih kao i broj oboljelih ljudi od posljedica pothranjenosti, prema službenim podacima FAO-a ipak je gladno preko 850 milijuna ljudi.

Ukoliko se hitno ne poduzmu određene mjere, situacija bi se mogla pogoršati, a najcrnje su prognoze za sljedećih par desetljeća!!!
O tome govori i ovogodišnji izvještaj Svjetske organizacije za hranu (FAO) koja je izvijestila da će do 2050.g. svijet će morati proizvoditi 70% više hrane kako bi nahranio novih 2,3 milijardi ljudi kojih će tada, prema UN-ovim predviđanjima, biti ukupno 9,2 milijarde!!

Razlozi za sve veću glad u svijetu

Bez obzira što FAO svake godine povodom Svjetskog dana hrane predlaže različite tematske akcije kao što su npr. izazovi klimatskih promjena i bioenergija, mobilizacija različitih sredstava za mikro projekte poticanja proizvodnje hrane, sigurnost hrane u svijetu, poticanje poljoprivredne proizvodnje kroz državne poticaje i slično, «glad» za hranom je sve veća, jer potražnja za hranom raste brže nego ponuda, kao posljedica sveopće povećanje svjetske populacije (najviše mnogoljudne i siromašne zemlje) s jedne strane, a s druge ekonomski napredak novonastalih i bogatijih država i njihovo traženje novih izvora energije na uštrb uzgoju poljoprivrednih kultura za prehranu.

U zadnjih deseta godina ovog stoljeća cjelokupna svjetska proizvodnja žitarica nije zadovoljila potražnju, tako da se stalno crpe svjetske zalihe žita koje su prije dvije godine bile najniže u zadnjih 34 godine!! Trend se nastavlja, tako da je prognoza Svjetske organizacije za hranu o stanju do 2050. godine više nego alarmantna – to je tako blizu!!!

Stručnjaci ovaj zabrinjavajući trend pripisuju raznim uzrocima kao što su:

  1. Globalizacijski procesi – nova tržišta – rastuća svjetska populacija, potražnja za hranom u inače najmnogoljudnijim i najsiromašnijim zemljama svijeta, što povlači nagli rast novih gradova i naselja na uštrb velikih poljoprivrednih površina (napuštanja farmi, isušivanja rižinih polja, uništavanjem plantaža) s jedne strane, a s druge velika potražnja za pitkom vodom i vodom za pokretanje energije u novim tehnološkim procesima. Iz tog razloga poljoprivredna proizvodnja će morati podržavati proizvodnju veće količine hrane s mnogo manje raspoložive vode , a to opet dugoročno zahtijeva razvoj novih usvjeva otpornih za sušu. A za sve to je potrebno opet sve više financijskih ulaganja, koje siromašne zemlje nemaju!
  2. Klimatske promjene (razorne poplave, velike suše, razorni uragani i tajfuni) uragani) na raznim dijelovima svijeta i kao da «traže» i osiromašuju ionako siromašna područja! Npr. 2007. godina bila je godina velikih suša u Australiji i Novom Zelandu, a tuče i suše pogodile su npr. 10% svih poljoprivrednih površina u Austriji;
  3. Zabrinjavajući trend poskupljenje hrane diljem svijeta (kao lančana reakcija na globalnu svjetsku situaciju) bez obzira na stupanj razvoja pojedinih zemalja, donio je val nezadovoljstva i još teže ekonomske situacije stanovništva tih zemalja ali i svih ostalih. Npr. val poskupljenja mlijeka i mliječnih proizvoda te proizvoda od brašna (tjestenine) u cijeloj Europi za 20-25% , cijeli Meksiko se «digao» na noge radi dvostrukih cijena njihovog nacionalnog jela tortilla, Egipat je «zapljusnuo» val porasta troškova za hranu više od 50%, Novi Zeland je velikim povećanjem cijena hrane «platio» sušno razdoblje. Trend se i ovdje nastavlja zbog jačanja novih tržišta i potražnje sve kvalitetnije hrane (npr. potražnja za hranom u Kini, Indiji, Južnoj Americi) što dovodi do povećanog izvoza europskih i ostalih svjetskih proizvođača hrane na uštrb domaćeg stanovništva.
  4. Novi pristup pogonskim (alternativnim) energijama, tj. radi sve manjih i ograničenih količina nafte, i političke «trgovine», traže se i preusmjeravaju ka novim energentima kao što je sada najpoznatija proizvodnja bio-dizela kojemu je osnovni sastojak etanol, a koji se opet dobiva od poljoprivrednih kultura kao što su neke žitarice (najviše kukuruz), uljena repica, šećerna trska itd. Udio biogoriva u ukupnoj količini pogonskih goriva raste međutim iz godine u godinu, a Austrija unutar Europske unije prednjači proizvodnji goriva iz poljoprivrednih kultura!!
  5. Radi potražnje za etanolom države subvencioniraju velike proizvođače tih izvora energije, za usmjeravanje proizvodnje određenih kultura za potrebe bio-energije. Subvencioniranje tih izvora energije motivira proizvođače da svoje proizvode usmjeravaju na to tržište umjesto u proizvodnju hrane. Iz tog razloga velika područja poljoprivrednih kultura radi proizvodnje hrane prenamjenjuju se za kulture izvore bio energije, i na taj način se prirodno smanjuje proizvodnja kultura za potrebe prehrane;
  6. Npr. za 50 litara etanola potrebno je cca 230 kg kukuruza što je ekvivalent godišnje potrebe hrane za jedno dijete npr. u Zambiji ili Meksiku! Prije par godina jedan predstavnim u UN-u (g. Ziegler), govoreći o gladi u svijetu rekao je doslovno da je «bio dizel – zločin protiv čovječnosti»!

Povodom Svjetskog dana hrane FAO želi da se u cijelom svijetu (pogotovo razvijenijim zemljama) kroz razne humanitarne aktivnosti prenose poruke kako je vrijeme da se učini nešto oko problema gladi u svijetu. Cilj kampanje je da se poveća svijest i da se mobiliziraju svjetska financijska sredstva, potakne «moćne» da ulažu u projekte koji će doprinijeti većoj proizvodnji hrane, a najviše u smislu angažiranja stanovništva na njenoj proizvodnji, u smislu «daj ribaru mrežu da lovi ribu»! Donacije koje pristižu tijekom kampanja potiču otvaranje nekoliko stotina malih projekta pokrenutih u razvijenim zemljama koji bi trebali pomoći siromašnim poljoprivrednicima da uzgoje više hrane i da ju uspješno plasiraju na tržište, a time i da stvore dovoljnu dobit za kupovinu dovoljno hrane za prehranu svojih obitelji.

Prije 13-tak godina na Summitu «Satanak o hrani» u Rimu, saastali su se prestavnici iz 194 zemlje (šefovi država i vlada), kako bi bi pronašli rješenje za osiguranje dostatne količine hrane, a istovremeno sačuvati čisti zrak i okoliš. Na tom povijesnom Summitu zaključeno je da je to posljednja prilika čovječanstva za trajna rješenja temeljnog problema suvremenog svijeta – OSIGURATI HRANU ZA SVE.

I danas nakon tog povijesnog Summita, obilježavanje Svjetskog dana hrane ponovno je važno i dramatično aktualno radi izgradnje svijesti svjetske populacije o globalnom problemu nestašice hrane u nerazvijenim zemljama, kao i radi jačanja solidarnosti u borbi protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva. Konstanta i činjenica ovih zadnjih 10-tak godina je što je proizvodnja hrane u siromašnim zemljama sve manja i lošija, a taj trend će se nastaviti, a još crnje prognoze su, da će se pogoršati u slijedećim desetljećima.

Zato, svi zajedno također moramo razmisliti koliko trošimo na hranu i u kojim količinama je konzumiramo. Dakako, svi smo mi u ovo vrijeme recesije «stegnuli remen» i svatko od nas zna koliko može smanjiti potrošnju namirnica koje nam nisu od životne važnosti, jer broj gladnih u svijetu ne poznaje statistike niti recesije.

 

Izvor: KUZ online (Koalicija udruga u zdravstvu)

Oznake:

  • Prikaži komentare (0)

Vaš e-mail neće biti objavljen. Obavezna polja označena su sa *

Komentar

  • Ime *

  • E-mail *

  • Webstranica

Pročitajte na ReciPeci i …

Kako organizirati dječji rođendan?

Proslave dječjih rođendana oduvijek su sinonim za puuuno smjeha, veselja i dobrih druženja, bilo ...

ReciPeci nagradni natječaj: “Najmaštovitiji dječji obrok”

Dragi čitatelji, roditelji mladi, stari, bake, djedovi, tete čuvalice i samo tete i stričeki, ...

Božićna zvijezda

Jeste li već kupili svoju ovogodišnju Božićnu zvijezdu? Ili ste možda uspjeli sačuvati prošlogodišnju ...

Ta čudesna pasta za zube…

Čitajući nedavno jedan članak o tome što sve dobroga može učiniti jedna jedina tuba ...

Ukrasimo se morem

Nema dosade na plaži! Skupljajući tako morske pužiće sa žala uhvatila sam se kako ...

Adventski kalendar

Advent evo samo što nije počeo i svi smo doma pomalo uzbuđeni zbog toga. ...