Povrće

Ako niste znali, gotovo sve povrće možete zamrznuti. Zašto zamrzavati? Pa više je razloga za to:

  • tako ćete spremiti višak iz vrta;
  • možete iskoristiti povoljne cijene na tržnici ili u dućanima i popuniti zamrzivač koji usput rečeno, troši to manje energije što je puniji, za razliku od hladnjaka;
  • zamrzavanjem  povrće  ostaje u dobrom stanju uz najmanji gubitak sadržaja vrijednih mineralnih tvari i vitamina.

Bitno je znati da jednom odmrznutu hranu ne smijete ponovo zamrzavati. Iznimka je jedino kad od odmrznute namirnice skuhate neko jelo koje tada možete ponovno zamrznuti. Zamrznuto povrće najbolje će se održati u plastičnim vrećicima ilii posudama s poklopcima da jedna vrsta ne poprima miris druge. Povrće koje se zamrzava se brzo skuha pa stoga pazite da se ne raskuha! Niže dolje ću uz svaku navedenu vrstu povrća navesti kako je možete zamrznuti.


MAHUNARKE

  • Pohranjene na tamnom i hladnom mjestu mogu se čuvati do 6 mj. Većina se mahunarki doduše danas može kupiti konzervirana, spremna za upotrebu bez kuhanja i vrlo su jednostavne za upotrebu.
  • Većinu je mahunarki potrebno namakati prije kuhanja jer će ih bez toga biti vrlo teško skuhati. Najjednostavnije ih je staviti u veću zdjelu s vodom i ostaviti da se namaču preko noći, dakle dan prije kuhanja.
  • Sol dodajte na kraju kuhanja jer će, ako je stavite na početku, kožica mahunarki otvrdnuti.
  • Kada se skuhaju, mahunarke udvostruče svoju veličinu i težinu, pa imajte to na umu kad određujete koju količinu skuhati.
  • Prilikom kuhanja mahunarki, vrlo je važno da ih prvo prokuhate 10tak minuta na jakoj vatri, ocijedite pa dodajte svježu vodu i nastavite kuhati. Na taj se način uništavaju toksini koji se oslobađaju kuhanjem gotovo svih mahunarki.

GRAŠAK

Povrće bogato bjelančevinama, mineralima i vitaminima C , grupe B te karotinom. Ekonomično je povrće jer se može lako konzervirati ili zanrzavati a način upotrebe u jelima je raznolik.

Zamrzavanje: Očišćeno zrnje blanširajte 1 min. malo prosušite pa pospremite u vrećice. Sasvim mladi grašak možete zamrznuti i sirov. Rok trajanja je 12-18 mjeseci. Nije ga potrebno prethodnoo odmrzavati.


MAHUNE

Više je vrsta mahuna, od plosnatih do okruglih, dugih, kratkih. Primjena u kulinarstvu im je šarolika i možemo ih koristi na puno načina: u varivima, salatama, složencima….Evo jedna zanimljivost o mahunama koju možda niste znali: Mahune se ne smiju konzumirati sirove jer sadrže glikozide cijanove kiseline, koji su u svježem stanju otrovni i tek se kuhanjem rasvaraju i postaju bezopasni. One sadržavaju mnogo celuloze pa poboljšavaju probavu a i odličan su diuretik i potiču izlučivanje otrovnih tvari iz organizma.

Zamrzavanje: svježe ubrane, mlade i tvrde mahune očistite, narežite ili ostavite cijele. Blanširajte 2 min. Ocijedite ih i pospremite u vrećice. Rok trajanja im je 16 mjeseci.Odmrzavanje nije potrebno!


GRAH

Grah je povrće visoke energetske vrijednosti i specifičnog biokemijskog sastava koji ljudskom organizmu osigurava većinu esencijalnih bioloških materija za normalan rast i razvoj.  Poznato je također da je grah teško probavljiva namirnica pa bi ga osobe koje imaju problema sa tim trebale uzimati pasiranog ili bez ljuske.

Zamrzavanje: ovdje mislim na zamrzavanje mladog graha jer se stari suhi grah sasvim dobro čuva u svom suhom stanju duže vrijeme. Dakle, treba dobro pregledati sva zrna jer bi trebala sva biti zdrava pa ih blanširati 3 min. Zamrznuti rasuto npr. na pladnjevima pa pospremiti u vrećice. Rok trajanja mu je 12 mj. Odmrzavanje nije potrebno!


LEĆA

Leća je povrće  koje kao i ostale mahunarke obiluje bjelančevinama. Postoji puno vrsta i po boji i po obliku: Zelena, žua, crvena, smeđa, crna, plosnata. Smeđa leća, kao i oljuštena crvena i žuta, lagano se raspada pri kuhanju, pa je zbog toga odlična za juhe, variva i složence. Zelena i crna leća izvrsne su razne salate i priloge zato što i nakon kuhanja zadrže svoj oblik. Uglavnom, što su zrna sitnija to su aromatičnija jer imaju deblju ovojnicu u kojoj se nalazi najviše aromatičnih tvari. Preporučuje se konzumiranje leće s kruhom ili sa rižom jer se tako aminokiseline koje sadrže te namirnice međusobno nadopunjuju. Leća je također idealna namirnica za osobe koje se bave intelektualnim poslom i žele održati koncentraciju jer, jer ugljikohidrati koje sadrži polako se razgrađuju tako da se dugo ne mijenja količina šećera u krvi 😉


LISNATO ZELENO POVRĆE

  • Blitva – povrće koje sadrži puno vitamina C i karotina (provitamin A) te obilje mineralnih soli. Najčešće se koristi kuhana, kao dodatak krumpiru, uz jela od ribe, ali se također može priprimiti slično kao i špinat, na gusto. Zamrzavanje: Odijeliti listove i dobro ih oprati. Blanširati ih 2-3 min, ohladiti i pospremiti u vrećice. Nije ih potrebno odmrzavati, samo ih skuhajte do kraja. Rok trajanja: 10-12 mjeseci.
  • Špinat – njegova najveća vrijednost je u bogatstvu mineralnih sastojaka i vitamina. Izrazito je bogat željezom i klorofilom te kao takav jako koristan u liječenju anemije. Karotin utječe na rast pa se zato preporuča dojenčadi i djeci. Vitamini i minerali su korisni rekonvalescentima i trudnicama. Kalij potiče mokrenje pa stoga olakšava rad srca i bubrega, snizuje krvni tlak. Zato ‘legenda’ o Popaju i nije baš potpuno besmislena 😉 Najveći nedostatak špinata je je to što sadrži visok postotak oksalne i purinske kiseline što iu većim količinama može štetno djelovati na organizam koji ma problema s bubrezima i žući. Dakle, ne kuhati prečesto. Posebno oprezne bi trebale biti mame koje kuhaju bebama. Špinat je jako zdrav, ali u umjerenim količinama. Djelovanje oksalne kiseline koje najviše ima u peteljkama) se može neutralizirati kuhanjem u mlijeku, ali to je onda nauštrb kalcija iz mlijeka (oksalna kiselina veže kalcij iz mlijeka i stvara nerastvoriv spoj – kalcijev oksalat – koji organizam onda odbacuje). Svi ste vjerovatno bar jednom čuli kako se ‘špinat ne smije podgrijavati!’ E to je zato što sadrži nitrate koji se u kuhanom špinatu fermentacijom čak i u hladnjaku mogu pretvoriti u opasne nitrate. Stoga kuhajte ga samo onoliko koliko vam je potrebno za jedan obrok. Zamrzavanje: isto kao kod blitve, osim što špinat možete jako usitniti nakon blanširanja pa ga pospremiti u kockama, a kao takav je pogotan za umake.
  • Kupus – povrće koje sadrži mnoštvo minerala i vitamina. Najbogatiji je kalijem, željezom i magnezijom. Neka novija istraživanja su čak pokazala da se kupus po sadržaju vitamina C može mjeriti sa limunom i narančom. Pripremati ga možemo na razne načine: kao varivo, na salatu, kao prilog mesu uz krumpir, za sarmu (ako se radi o kiselom kupusu).Zamrzavanje: Razrežite glavice kupusa na manje dijelove, narežite ga na sitno pa blanširajte 1/2 min. Ohlađeni kupus zamrznite. Rok trajanja 10-12 mjeseci.Odmrzavanje nije potrebno!
  • Kelj – povrće izgledom slično kupusu, ali daleko bogatije mineralima i vitaminima od kupusa. Od njega se može pripemati: juhe, salate, variva, savijače, pite, odresci…Zamrzavanje: isto kao kod kupusa!
  • Cvjetača – povrće koje spada u porodicu kupusnog povrća. Razlika je jedino u tome što se kod cvjetače najčešće koristi unutrašnji generativni dio biljke u obliku cvijeta, iako je to pomalo pogrešno. Jer zeleno lišće koje obavija glavicu cvjetače u biti sadržava njezine najvažnije prehrambene sastojke. Stoga bi bilo dobro uključiti ga u pripremu bilo kakvog variva ili juhe. Cvjetača je bogata vitaminom C. No ona je zbog velike količine celuloze koju sadržava teško probavljivo jelo, pa ju je možda bolje pripremati povremeno, ili u manjim količinama kao prilog. Zamrzavanje: Odstranite lišće, podijelite cvjetaču na cvatove i blanširajte ih 3 min. Rok trajanja je 12 mj. Odmrzavanje nije potrebno!

KRUMPIR

Definitivno najrasprotranjenija namirnica na svijetu. S obzirom na svoju geografsku rasprostranjenost a i zbog mogućnosti da se nabavi u bilo koje doba godine u tgovinama, krumpir je postao osnovna namirnica u domaćinstvu. Pročitala sam nedavno u jednoj knjizi ‘Vegetarijanska kuhinja’, kako je krumpir jedna od rijetkih namirnica koja predstavlja potpuno hranivo. Drugim riječima, zahvaljujući hranjivim tvarima koje sadržava, krumpirom bi se čovjek mogao održati na životu a da ne prima nikakvih drugih namirnica. Krcat je mineralima i vitaminima i to najviše vitaminom C i B1 i B2. Dok se u drugim vrstama povrća vitamin C kuhanjem dobrim dijelom uništava, u krumpiru se on potpuno gubi tek kad se kuha oguljen i narezan. Kuhan pod korom, krumpir će sačuvati trećinu svoje količine vitamina C, a pečen pod korom u cijelosti. Kora krumpira sadrži fluor, element koji spriječava karijes, pa stoga treba što je moguće češće jesti krumpir s korom. (Ako niste probali, pečeni krumpir s korom, puno ste propustili, predivno nešto!)

Još ponešto o krumpiru:

  • Ako ga već morate guliti, gulite ga u što tanjem sloju jer je najviše bjelančevina tik pod korom.
  • Po vanjskom izgledu može se zaključiti koliko je škroba u njemu. Krumpir hrapave ružičaste ljuske sadržava više škroba, pa je najpogodniji za npr. pripremanje krumpirovog tijesta. Krumpir glatke ljuske (crveni) ima manje škroba i bolji je za jela u kojim bi trebao ostati čitav. Isto tako, kada krumpir prerežete, i ako je na tom mjestu bijel i sluzav, sadržava više škroba;)
  • Krumpir se prilikom kuhanja lako raskuha, pa da bi to izbjegli dodajte u vodu malo soli.
  • Krumpir nije dobro zamrzavati, jer se zamrzavanjem škrob pretvara u šećer pa nije preporučljiv. Najbolje ga je čuvati u drvenim sanducima, u suhu, zračnu i tamnu prostoriju. Tako će se spriječiti i klijanje, jer krumpir koji klija gubi hranjive vrijednosti, jer se za vrijeme klijanja mobiliziraju najbolji hranjivi sastojci za razvoj klice. Ako klice već potjeraju, treba ih odmah odstraniti.

MRKVA

Povrće koje sadrži najviše karotina (koji joj i daje narančastu boju) od bilo kojeg drugog povrća. A karotin je naime supstanca iz koje se razvija vitamin A. Što je mrkva narančastija, to je udio karotina u njoj veći. Pored njega, u mrkvi se nalaze još i vitamini grupe B, D i E. Osim toga, mrkva obiluje mineralnim sastojcima, pa se upravo zato preporučuje dojenčadi, djeci, rekonvalescentima, trudnicama i starijim osobama. Izrazito je lako probavljiva, kuhana ili pirjana dakako, dok je od sirove mrkve najbolje uzimati sok koji pomiješan npr. sa limunovim sokom može biti vrlo ukusan i osvježavajuć. Mnoštvo je ljekovitih svojstava mrkve. Navest ću neke:

  • Mrkva potiče tjelesni razvoj djeteta, jača kosti i povećava otpornost na infkecije.
  • Povećava broj crvenih krvnih zrnaca i kao takva suzbija anemičnost.
  • Spriječava proljev kod dojenčadi i manje djece.
  • Čuva i poboljšava vid.
  • Sok od mrkve otklanja višak kiseline u želucu.
  • Kaša od kuhane mrkve dobro je sredstvo protiv začepljenosti.

Na mrkvi je doslovce sve vrijedno i iskoristivo. Korijen stoga ne bi trebalo guliti, jer se upravo u vanjskom dijelu mrkve nalaze najvažniji sastojci.Dakle, samo je dobro operite i očetkajte, i spremna je za pripremu. Zamrzavanje: Sasvim mlade mrkve samo dobro očistite, veće narežite. Blanširajte 2 min. Rok trajanja je 18 mjeseci. Odmrzavanje nije potrebno!


PERŠIN

Većina domaćica (pa i ja) peršin upotrebljava kao začin, da bi poboljšali jelima okus i miris, a i iz dekorativnih razloga. A u biti malo toga znamo o peršinu. Evo nekoliko značajki:

  • Peršin je povrće bogato mineralima, i to kalijem, željezom, kalcijem i magnezijem.
  • U peršinu je puno vitamina C, i to naročito u listovima.
  • Također ima u sebi i karotin i vitamine skupine B.
  • Peršin je osim toga poznat i kao dobar diuretik.
  • Potiče lučenje želučanih sokova, poboljšava probavu, smiruje grčeve i sprečava stvaranje plinova u crijevima.

Peršinovo lišće je najbolje koristiti sirovo, nasjeckano i posipano po jelu, jer se termičkom obradom gube sva njegova dobra svojstva. Najbolje bi ga dakle bilo koristiti svježeg, jer se sušenjem također gube njegova svojstva. Doskočiti tome možete zamrzavanjem. Peršinovo lišće operite, protresite i posušite, nasjeckajte ga sitno, pa pospremite u male staklenke ili plastične posudice s poklopcem u zamrzivač. Tako će duže vrijeme sačuvati svoju aromu i miris a uvijek će vam biti na dovat ruke kao da ste ga netom ubrali!


LUK

..je namirnica koju najčešće upotrebljavamo u kuhinji kao začin i dodatak jelima, a da o njemu u biti malo znamo. Luk je povrće bogato ugljikohidratima, mineralnim solima i vitaminima, i to od minerala kalij i sumpor a od vitamina karotin (provitamin A), vitamin B i C. Jeste li znali da 100 g sirovog luka zadovoljava dnevnu potrebu ljudskog organizma za vitaminom C? 😉 Luk termičkom obradom ne gubi puno svojih svojstava kao što je to slučaj sa skoro svim drugim povrćem. Luk ne bi trebali prepržiti, jer je tako najteže probavljiv, nego odmah na ulje na kojem se prži dodati malo vode prije nego potamni. Neka svojstva luka:

  • Luk je dobar diuretik, posebno ako se konzumira sirov.
  • Sprečava razvoj mikroba
  • Regulira šećer u krvi
  • Olakšava iskašljavanje
  • Djeluje kao laksativ
  • Potiče izlučivanje probavnih sokova

PORILUK

…je povrće koje razvija poprilično neugodan miris dok se priprema ( i to zbog velike količine eteričnog ulja sumpora), ali u kombinaciji sa još nekim sastojcima daje izvrsno jelo. Okusom je sličan luku, ali nije ljut i od njega se ‘ne plače’. Ima skoro identična svojstva kao luk, osim što je malo ‘blaži’. Možete ga koristiti u juhama, varivima, složencima….


PAPRIKA

Paprika je pored lišća peršina, kojeg doduše ne možemo nazvati namirnicom u doslovnom smislu, povrće najbogatije vitaminom C. Papriku bi dakle bilo najbolje konzumirati sirovu jer se tako najbolje iskorištavaju njezina prirodna svojstva. Kiseljenjem i zamrzavanjem hranjiva vrijednost paprike se bitno ne mijenja. Paprika potiče lučenje probavnih sokova te tako otvara tek i poboljšava probavu. Treba naglasiti kako je paprika zbog visokog sadržaja celuloze  teško probavljiva osobama s probavnim smetnjama te se ne preporuča u prehrani ljudi s bolešću jetre, gušterače i želuca.

Zamrzavanje: Spremate li paprike za punjenje, odrežite im gornji dio i izvadite koštice. Cijele se paprike spremaju i pečene. Izrežite ih na veće ili manje komade već ovisno o tome za što ih trebate. Cijele ili polovice blanširajte 3 min., narezane 2 min a pečene ne treba blanširati. Rok trajanja je 12 mjeseci. Odmrzavajte ih 3 sata na sobnoj temperaturi, a za kuhanje, prženje i pirjanje ne treba uopće odmrzavati.

PATLIĐAN

Biokemisjki sastav patliđana i nije baš osobito atraktivan, ali je on svejedno vrlo zanimljiva i plemenita biljka, pikantna okusa, koja se može pripremiti na mnogo načina. Patliđanov sok je gorak i oštar, pa ga zato prije upotrebe treba oguliti a meso posoliti pa onda istisnuti gorčinu. Prilikom kupovine treba obratiti pažnju na to da uzimate samo izrazito tamne i sjajne plodove, jer to jamči da je patliđan mlad i da neće biti pregorak.

Zamrzavanje: narežite oprane patliđane na tanke ploške, ili samo po pola. Polovice blanširajte 4 min., ploške 3 min. Rok trajanja je 12 mjeseci. Odmrzavanje nije potrebno.


Komentari

  1. 8.9.2012. u 12:21

    aurora

    Ne slažem se da poriluk ima neugodan miris dok se priprema. Baš suprotno.

  2. 9.9.2012. u 12:56

    admin

    Ahh Aurora, tako je to s okusima i ukusima – različiti smo i svakome nešto drugo smeta ili paše. Sve je to tako individualno. Meni recimo i miris ribe užasno smeta i ne sviđa mi se nikako dok je većini ljudi to sasvim normalno i ne vide ništa ‘nemirisavo’ u tome 😉

  3. 1.10.2012. u 6:15

    Aleksandra

    Zdravo svima,
    mene interesuje kako pripremiti povrce iz zamrzivaca, konkretno papriku, jer uvek kada je odmrznem i pripremim ima onaj miris zamrzivaca! Zanima me da li postoji nesto u cemu bi se mogla drzati pre upotrebe da izgubi taj miris?? Unapred hvala na odgovoru…

  4. 25.6.2014. u 9:03

    nadaKa

    Samo jedno pitanje kako se može koristiti krompir iz zamrzivača kao “lEDO” ako kažete da je on štetan i da se ne zamrzava i da li ja mogu staviti mladi krompir u zamrzivač ?

Komentiraj ...

Add a comment

Izbornik